OTKUP
Naručitelj: Grad Zagreb
.
Novi tokovi vremena koji prate i oblikuju čovjekovu svijest očituju se prije svega u fizičkom okruženju čovjekove svakodnevnice. Tako je arhitektura vrlo sugestivan medije za očitavanje tih suvremenih tendencija i reakcija ljudi na njih.
Vrijeme globalizacije i modernizacije donosi nove vrijednosti i nove poglede, razmišljanja koja su ponekad i kontradiktorna s tradicionalnim, uvriježenim načinom življenja.
Ta kontradikcija tj. upitnost dosadašnjih vrijednosti i ideja svakim danom postaje sve veća i nije bez razloga što mnogi ovo vrijeme nazivaju «doba kaosa». Nekadašnja privilegija posjedovanja informacija daleka je prošlost ( za razliku od današnje sveprisutne mogućnosti samoobrazovanja), dok pluralitet ideja i vrijednosti neizbježna sadašnjost.
Tehnološko, informatičko doba omogućava, ali i nameće «probijanje» tradicionalnih mentalnih barijera (stari kavez) dok veliku ulogu ima važnost prihvaćanja «nove» socijalizacije (novi kavez), temeljene na drugačijim vrijednostima i idejama.
Upravo osmišljavanjem jednog suvremeno oblikovanog «centra – zona buzin» i to na temelju holističkog pristupa (kada zona svoj kvaliteti maximalno iskorištava tek u povezanosti s svojim okruženjem, tj. drugim zonama i centrima, sinergičnost), pojedincu se otvara mogućnost izbora u zadovoljavanju svih socijalnih, fizičkih i psihičkih (emocionalnih , intelektualnih i duhovnih) - potreba kao i sloboda odabira načina zadovoljavanja tih potreba.
Ponuđeni izbor sadržaja jednog takvog «mikrocentra» sugerira kako slobodu tako i odgovornost u odlučivanju. Vlastitim sudjelovanjem pojedinca dolazi do povećanja društvene učinkovitosti kao i mogućnosti kreiranja vlastitog života.
KONCEPT PROJEKTA
vrednujući potencijal prostora, riješenje smo postavili kroz 3 konceptualne razine:
zona buzin - zagreb - mreža europskih gradova
- prisutnost autoceste, jednog od europskih koridora autocesta na putu za jadran, zagrebu čini prvorazredni razvojni resurs, potenciranje zone buzin kao trgovačkog,zabavnog i poslovnog centra.
- blizina zracne luke( 1 mil. putnika godišnje) sugerira smještaj hotela na vezu, luka-centar grada, tj av. holjevac.
- pred gradom zagrebom je izazovno razdoblje – prerastanje grada u prepoznatljiv europski entitet. urbana struktura nije usklađena s namijenjenom ulogom. potrebno je dodatno redefinirati prostora. posebno njegov identitet. jedan od doprinosa tome je i izgradnja centra za nacionalnu kulturu i identitet doprinoseći tako globalizacijskim tokovima kroz raznolikost a ne kroz uniformnost.
zona buzin - zagreb - nacionalna razina
- u rubna područja grada stalan je priljev stanovništva iz cijele hr. koje mu je tek potrebna urbana socijalizacija. zona buzin kao područje integriranja regionalne raznolikosti, treba predstavljati i kulturni centar, nužan za usvajanje novih tokova gradskog života. npr. centar za znanost i tehnologiju, sadržaji za učenje i samoobrazovanje kroz cijelu životnu dob.
zona buzin – zagreb - regija
- dinamični rast šire aglomeracije ukazuje na proces disperzije osnovnih gradskih funkcija oko glavnih izlaznih prometnica
- potenciranje pravca centralne zg. osi, av. v. holjevca, radi što brže i jednostavnije komunikacije periferije s centrom grada. pozicioniranje prometnog terminala na aveniju v. holjevca. terminal bi omogućio promjenu prevoznog sredstva i brz pristup centru grada, kao i učinio nepotrebnim ulazak u grad omogučujući sve funkcije koje pruža i gradsko središte.
- za ekonomski razvoj najinteresantnije je dinamično područje malog i srednjeg poduzetništva pa je unutar zone buzin omogućen takav razvoj kao pandan sveprisutnim trgovačkim centrima globalnog kapitala. manje tvrtke značajno doprinose nac. identitetu specifičnošću svoji proizvoda i usluga.
- rekrativne zone i zone zabave izmješane su sa kulturmin, poslovni i trgovačkim zonama radi potenciranja međosobnog sadržajnog nadopunjavanja
- željeznička pruga- zagreb-sisak - potreban je željeznički terminal koji bi omogućio dolazak korisnika u zonu buzin iz šire regije.
- progušćivanjem zone buzin jača se gradska osovina S-J , potencirajući tako radijalno širenje grada od dosadašnjeg linijskog I-Z.
- u gradu je prisutna tendencija porasti broja automobila i pada upotrebe javnog prijevoza, pa se izgradnjom terminala želi rasteretiti pritisak na gradski centar.
- unutar zona potrebno je predvidjeti zone obnovljivosti koje imaju ulogu čuvanja minimuma neizgrađenih zelenih površina u slučaju reverzibilnog procesa, u razvijenim zemljama prisutne tendencije razgradnje gradskog tkiva, prorijeđivanje.
PROSTORNI KONCEPT
maksimaliziranjem prometne infrastrukture( željeznica, gradske avenije, lakošinska željeznica, autobusne linije, pješačke zone i biciklističke staze) postignuta je gusta komunikacijska mreža koja služi kao matrica za gradsko tkivo. samo tkivo je iznutra povezano snažnom pješačkom osi, a periferno povezano gradskim cestama. pješačaka zona je kontinuirana pomoću vertikalnog raslojavanja prometa i progušćena različitim sadržajima unutar svoje površine ili pripajanjem na slobodna prizemlja susjednih zgrada. tip trgovačkog centra, smjesten u srdišnjem dijelu zone, redefiniran je u smislu korištenja prostora - podrum parking, krov rekreacija i zabava(spojeno rampama na pješačku zonu), ali i odnosa javno-privatno. za I dio zone buzin s specifičnom parcelaciom osmišljena je tipologija za malo i srednje poduzetništvo koja svojim oblikovanjem potencira korištenje pješačke zone te ju promovira u prvorazredan gradski događaj. sama os učvršćena je trima najvažnijim atraktorima. prometnim terminalom(zelj. stanica, autobusna stanica, podzemna garaza velikog kapaciteta, poslovni centar i centar za trgovinu) centrom za nacionalnu kulturu i identitet (aktiviranje zelenih površiva vezanih uz koridor aautoputa pretvarajući ih u tematske parkove) i centrom za znanost i tehnologiju (edukativno-zabavni karakter). važan element je i promišljanje očuvanja prostora aktivacijom krovnih ploha i obaveznog smještavanja parkirališta u podrumske etaže unutar gabarita zgrada, kao i uvođenje zona zelenila promjenjivog opsega. na rubnim zonama ostvarena je veza na lokalne prometnice uvezujući tako ovaj ekskluzivan prostor s neaktivnim okolnim predgrađem potecirajući njegov razvoj.
PLAN ETAPA REALIZACIJE
1. etapa realizacije - vezana na sadašnje potrebe grada, tj. odgovor na potražnju za velikim parcelama pogodnim za izgradnju velikih trgovačkih centara. - uz Aveniju SR Njemačke grade se nove gradske ceste koje omogućuju formiranje trgovačke zone sa rekreacijsko-zabavnim sadržajima - gradnja trgovačkih centara oko Avenije SR Njemačke i novog Centra za nacionalnu kulturu i identitet koji će imati važnu ulogu u oplemenjivanju tog prostora. - vezanje gradskih cesta na mrežu postojećih lokalnih cesta - u tu svrhu potrebno je sagraditi ili proširiti podvožnjake ispod pruga u SZ dijelu i ispod autoputa, a na JI granici obuhvata nadvožnjak iznad budućeg produljenja Avenije V. Holjevca. - zauzeti rezerve zelenila u prostoru tj. buduće zone obnovljivosti, kultiviranjem, pošumljavanjem. - izgradnja željezničkog koridora Blato - ranžirni kolodvor.
2. etapa realizacije - vezana na buduće potrebe grada - povezivanje jakog prometnog čvorišta i trgovačke zone Buzin sa centrom grada preko Avenije V. Holjevca, uređenje raskršća SR Njemačke i centralne osi. - polaganje trase lakošinske željeznice duž Avenije V. Holjevca i realizacija dviju stanica. - gradnja terminala Buzin koji omogućava laku promjenu prijevoznog sredstva (velik kapacitet parkirališno-garažnih mjesta) čime rasterećuje promet prema središtu grada iz pravaca Velike gorice i autoputa. - gradnja željezničke stanice Klara u granicama terminala. - gradnja poslovnog centra iznad terminala i Centra za znanost i tehnologiju na istoku. ovi atraktori, zajedno sa Centrom za nacinalnu kulturu i identitet, transformiraju aktualni prostor iz monofunkcionalnog u polifunkcionalni. - povezivanje jakih atraktora - terminala, Centra za kulturu i identitet, Centra za tehnologiju i znanost - pješačko-interaktivnom zonom na koju se vežu rampama platoi krovova trgovačkih centara sa svojim zabavno-rekreacijskim sadržajima. - progušćenje cestovne mreže u zoni malog i srednjeg poduzetništva.
3. etapa izvedbe - progušćivanje podrućja malim atraktorima - izgradnje zone malog i srednjeg poduzetništva, koja svojim mješanim sadržajima doprinosi sinergiji cijelog prostora - oblikovanje 4 zelene zone vezane uz autoput kao 4 tematska parka u sklopu centra za nacionalnu kulturu i identitet - nadogradnja poslovne zone pozicionirane na terminalu buzin , dodavanjem zgrada na s strani izvan parcele terminala - u samoj s dijelu izgradnja hotela velikog kapaciteta vezanog na povečanje kapaciteta zračne luke zagreb
JAVNI PROSTORI
PJEŠAČKA INTERAKTIVNA ZONA - duljine oko 1.1km podijeljena je na tematske segmente (kultura, rekreacija, zabava, trgovina, zelenilo); "razapeta" između glavnih atraktora u prostoru i glavna je pješačka poveznica zona; nema fiksnu oblikovnu granicu prema okolnim objektima.
- na svom istočnom dijelu pretendira na nadovezivanje na susjedne zone - kontinuirano kretanje zonom omogućeno je vertikalnom raščlambom komunikacija - denivelirana je kod prelaza prometnica - na sebe nakuplja sve važnije sadržaje zone buzin i funkcionira kao pješačka sabirnica i kao prostor zaustavljnja - unutar njenog gabarita položeni su različiti sadržaji - vezana na slobodna prizemlja zgrada u istoj razini, potencir stvaranje suvermenih “bazara”, tržnica u direktnom kontaktu s okolinom, slučajnim prolaznicima, kojoj je glavna karakteristika da prezentacija proizvoda zaokuplja sva osijetila - vezana na krovne plohe (rekracijsko-zabavni sadržaji) trgovačkih centara pomoću rampi
- djelomično natkrivena
ZONE OBNOVLJIVOSTI PROSTORA - zone koncentriranog zelenila koje služe kao rezerva u prostoru (za slučaj reverzibilnog procesa - izgrađeno u neizgrađeno); tamno zelenilo je zaštićeno i označava minimum površina za očuvanje dok su zone svjetlog zelenila namijenjene za potencijalno buduće šireneje izgrađenih površina
GLAVNI PROSTORNI ATRAKTORI: TERMINAL BUZIN (prometno čvorište sa željezničim stajalištem, stanicama javnog gradskog prijevoza i garažom od 2400pgm), trgovački centar (19400m2), poslovni tornjevi (P+4 do P+10), urbana javna platforma); CENTAR ZA NACIONALNU KULTURU I IDENTITET; CeZeTe (centar znanosti i tehnologije)
