Raspisivač natječaja: Grad Bjelovar
.
UVODNI DIO
Današnje doba sa svojim potrebama traži od urbanih formi, gradova, prilagodbu. U povijesnim jezgrama kao što je jezgra grada Bjelovara dolazi do sukoba očuvanja povijesnih elemenata i realiziranja novih gradskih prostora. Potrebna su suptilna rješenja koja ne ugrožavaju nasljeđe, a realiziraju prostorne potrebe društva. Bjelovarska čvrsta blokovska struktura s vremenom je postala zasićena te se u njoj teško nalazi mjesta za nove funkcije koje zahtijevaju i svoju konkretnu površinu. Očito su se iz tog razloga dodatni gradski sadržaji smještali po obodnom prstenu grada - poput tržnice, željezničkog i autobusnog kolodvora, čitaonice, gimnazije, a u novije vrijeme (i ne baš sretno pozicionirane) robne kuće, benziska crpka i parkirališta. Njihova nadogradnja je logična s obzirom na blizinu najužeg centra te pješačku i prometnu povezanost. Promatrajući današnji Bjelovar i potrebe suvremenog grada uočava se jedan veći urbanistički problem, nedostatak većeg prostora za okupljanje, proslave, događanja, prezentaciju grada, gradske pozornice, jednom rječju: trga. U današnje vrijeme tu ulogu jedva podnose gradske zelene površine i raskršća ulica u centru grada. Zbivanja važna za grad tako su prostorno limitirana i ograničena na manji broj ljudi, a zbog neadekvatnog prostora u kojem se odvijaju uzrokuju devastaciju pomno uređivanih zelenih površina.
Radićev park i Trg hrvatskih branitelja prostorno čine jednu cjelinu na zapadnoj strani grada, te odvajaju čvrsto organiziranu jezgru od ostatka grada iz smjera Zagreba. U današnje doba južni dio – Trg Stjepana Radića – ostao je sačuvan kao gradski park dok se sjeverni dio – Trg hrvatskih branitelja koji je i predmet ovog natječaja – više istaknuo kao aktivan gradski prostor (izgradnjom bivše robne kuće, benzinske stanice, parkirališta te dječjeg igrališta). Zatečeno zelenilo trga je vrlo vrijedno te ga je u najvećem dijelu potrebno sačuvati, kao i dječje igralište na kojemu su se igrale generacije. Ipak vidljiva je i nedovoljna iskorištenost najjužnijeg dijela Trga hrvatskih branitelja s obzirom na fluktuaciju ljudi i automobila te nenaglašenost imena trga simbolom ili spomenikom. Također je upitan smještaj benzinske stanice unutar parka. Kao urbanistička prilika javlja se i parcela bivše robne kuće koja je nekada svojim gabaritom narušavala ambijentalnu vrijednost ulaska u bjelovarsku povijesnu jezgru.
Kako je tržnica, jedan od glavnih gradskih spiritusa movensa, obodno smješena uz trg, značajan je i njezin utjecaj na njega. Promatrajući promet koji teče oko trga i dalje prema tržnici i obrnuto, vidljivo je da je vrlo gust, a koridor ulice sa sjeveroistočne strane nedovoljan u profilu i preopterećen. Obodna prometna veza na sjevernoj strani trga omogućila bi bolju povezanost tržnice s gradskim koridorima smanjujući promet po ostalim obodnim stranicama te bolju vezu na parkiralište koje bi služilo korisnicima parka, trga i tržnice.
OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENOG RJEŠENJA
Usvajajući postojeće kvalitete prostora, kvalitetno visoko zelenilo, neizgrađenost, blizinu centra i potrebe grada dobivene iz šire urbanističke analize formirali smo 4 tematske zone:
Zona 1 – PARK – ŠUMA - zona sa najviše postojećeg drveća i dalje ostaje najintimniji i najzeleniji dio trga, sa mirnom i statičnom atmosferom, namijenjen uglavnom za šetnje i sjedenje.
Zona 2 – PARK - IGRALIŠTE – dio parka sa dječjim igralištem koji još uvijek sadrži dosta drveća stvarajući zaštićeno i prijateljsko okružje. Nova organizacija tog dijela parka primjerenija je sadržaju, a u sredini je smještena travnata površina okružena klupama, a oblikovana je na taj način da bi roditelji imali lakši nadzor nad svojom djecom. Sprave za djecu su didaktičke i drvene te tako bolje uklopljene u okoliš. Sjeverno od dječjeg igrališta nalazi se brdo koje obogaćuje dječju igru ljeti, a zimi i dalje služi kao gradsko sanjkalište, zbog čega na njemu i nema drveća koje bi smanjivalo količinu snjega.
Zona 3 – PARK- SPOMEN – tranzicijsko vrijeme u kojem živimo donosi sa sobom promijenu sustava vrijednosti, degradiranje starih, sporu i stihijsku uspostavu novih. Domovinski rat i ljudski napor i žrtva branitelja unutar takvog okruženja ne dobijaju dužna priznanja te se s prolaznim i kratkoročnim aktima pokušava zadovoljiti ta potreba u ljudima da čuvaju spomen na žrtvu koju su i sami dali. Ta oduvijek najvažnija stvar svakog društva – obrana, što je i pretpostavka njegovog održanja kroz povijest, zahtijeva jednako jak simbol u oblikovnom smislu.
Dok je simbolika mača, puške, topa karakterstična za osvajačke vojske, kuća, tvrđa, grad karakteristični su simboli branitelja. Tu se nalazi naš labirint. On uz svoju simboličnu vrijednost iziskuje napor da bi mu se našao centar ili rješenje izlaska iz njega te podsjeća na svoju praktičnu vojnu svrhu iz davnih vremena. On otežava pristup, zbunjuje neprijatelja, čini nepremostivu barijeru, otvara se poznatima, upućenima, svojima – zato je on jedan od braniteljskih simbola. U našem rješenju u centru labirinta nalazi se vodena površina s izdignutim ljudskim stopama. Taj simbolični artefakt predstavlja specifičnost trenutka tj. situaciju iz Domovinskog rata kada su svi ljudi iz cijelog društva preuzeli ulogu branitelja na sebe, stvarajući modernu Hrvatsku, zajedničkim činom, čineći junake od posve običnih ljudi. Jedna strana labirinta vodi do tih kamenih stopa koje su unutar polja vode zahtijevajući od pojedinca koji se kreće labirintom spremnost na akciju da preko učvršćenih stopa učini simbolični prelazak kao što su to učinili i branitelji, pregazeći vlastiti interes i predajući se interesu, potrebi domovine. Oko labirinta raspoređeni su kameni blokovi na kojima je znamen po jednog od stradalih gradova u Domovinskom ratu, odajući spomen mjestima gdje su stradali branitelji. Upotrebno bi to bila mjesta sa kojih bi se posmatrao labirint i koja bi naglašavala centralnu kompoziciju rješenja usmjerujući pažnju prema središtu.
Zona 4 – PARK - TRG - pažljivo osmišljen i oblikovan dio parka kojemu je već od prije oduzet zeleni karakter betoniranjem partera za potrebe robne kuće i parkirališta. Trg, toliko potreban Bjelovaru, idealno je pozicioniran s obzirom na direktnu vezu sa centralnim Parkom Eugena Kvaternika. Smješten na jednom od glavnih prilaza gradu – uz Ulicu V. Nazora – postaje novi, suvremen, multifunkcionalan otvoren prostor koji prezentira grad i karakter njegova razvoja. Mogući sadržaji i događaji koji se mogu odvijati na njemu su beskonačni – od građanskih susreta, šetnja pa sve do masovnih proslava nove godine i koncerata, od kulturnih događanja poput izložbi, do sportskih manifestacija (čvrst parter omogućuje npr. postavljanje klizališta zimi, ali i organizaciju streetball turnira ljeti). S obzirom na događaje predlažemo i fleksibilnu urbanu opremu na trgu u obliku klupa koje se pozicioniraju u određenom dijelu pomoću vodilica u parteru, a koje se sakupljaju ispod pozonice u slučaju njenog korištenja i većih okupljanja. Benzinska pumpa na zapadnom dijelu trga zbog svojih karakteristika neugodna je vizualno i sadržajno za ovakav gradski prostor te predlažemo uporabu tampon-zelenila i vizualnu barijeru u obliku svjetlećeg panoa postavljenog uz njenu istočnu fasadu, a koji bi ujedno obogaćivao atmosferičnost i vizualnu atraktivnost trga posebno u večernjim i noćnim satima. Kroz potvrdu trga kao nužnog prostora u gradu vjerojatno će doći do izmještanja benzinske pumpe te predlažemo da se na njeno mjesto postavi gradski paviljon koji bi služio za turističku, kulturnu i informativnu prezentaciju grada.
Nabrojene zone su povezane novom kružnom stazom (namijenjenom za jogging, rolanje, šetnje) te nizom poprečnih puteva koji predstavljaju direktne komunikacijske veze prolaza kroz park. Njihovom kombinacijom dobivamo jednu meandričnu komunikaciju karakterističnu za opuštene šetnje kojima je cilj opuštanje i uživanje u hortikulturnom okolišu.
PROMET
Obodni promet oko trga vrlo je intenzivan i nametljiv ovom atmosferičnom prostoru pa predlažemo preusmjerenje glavnog prometa kako bi se ostvarile što sigurnije pješačke veze između Trga hrvatskih branitelja i centra Bjelovara. U skladu s time smatramo da je neophodno nastaviti prometni koridor Šetališta dr. Ivše Lebovića do ulice uz zapadni dio trga kako bi se promet do tržnice usmjerio po zapadnoj i sjevernoj strani parka rađe nego po istočnoj i južnoj. Još jedna prednost ovakve organizacije je i uređeno parkiralište kapaciteta cca 100 pm sa obje strane te zapadne ceste (modificiran i prilagođen dosad preširoki koridor) koje bi opskrbljivalo potrebe tržnice, centra grada i trga. Parkirališna mjesta su smještena unutar novog drvoreda koji čini simetriju sa novo postavljenim drvoredom na istočnoj strani parka. Na suprotnoj strani zapadne ulice između drvoreda i kuća predlažemo formiranje zone tzv. gradskih terasa pošto se uređenjem parka očekuje daljnja aktivacija postojećih objekata u životu trga kao novog gradskog prostora (kafići, trgovine, usluge).
U sklopu ponuđenog riješenja postoji i mogućnost da se postavi rotor na jugoistočnom raskršću, no kako se u ponuđenom prometnom rješenju bitno rasterećuju te dvije prometnice smatramo da on nije neophodan, a također nije u naravi povijesnog oblikovanja grada tj. njegove pravokutne blokovske strukture.
MATERIJALI I INFRASTRUKTURA
Zona 2 – dječje igralište – površina po kojoj su postavljene sprave za djecu je od gume (tartana) posebno prilagođenog za tu namjenu. Preporuča se da su igračke didaktičke i izrađene od drva u prirodnoj boji, kako bi se izbjeglo pretjerana koloristička naglašenost.
Zona 3 - labirint – unutar travnate zelene površine nalaze se kamene ploče 60/60cm raspoređene tako da čine kružni labirint u promjeru od 26m. Labirint ima više ulaza, ali samo dva vode do centra, iziskujući od korisnika napor i time ga pozivajući na igru. U centru se nalazi veće polje ispunjeno vodom dok dvije kamene ljudske stope izviru iznad površine vode. Simboličko mjesto prelaska nakon kojeg nam sljedi staza koja nas vodi van iz labirnta. Oko labirinta poslagane su kamene kocke sa kojih se labirint može posmatrati, a nose na sebi simboliku jednog od ranjenih gradova u obrani Hrvatske.
Zona 4 – trg – opločenje betonskim pločama specifičnih karakteristika sa koloriranim agregatom. Uz južnu i istočnu stranu trga postavljene su trake hrapavo obrađenog kamena kako bi se naglasio prelazak na prometnu površinu. Uz južnu stranu postavljen je drvored koji trgu pruža sjenu oduzimajući od partera trga sebi potrebne zemljane površine. Primarna rasvjeta su pojedinačne lampe postavljene obodno, dok je svjetleći pano, postavljen na poziciji pozornice, dodatan svjetlosni akcent na trgu. Uz svjetleći pano postavljene su gradske info ploče.
Staze – izvode se od mekšh materijala poput tartana, asfalta u koloru ili šljunka.
Parkirališta – kako se nalaze uz park potrebno je i njih ozeleniti no ne potpuno već pomoću betonskih perforiranih elemenata kroz koje raste trava.
Današnje doba sa svojim potrebama traži od urbanih formi, gradova, prilagodbu. U povijesnim jezgrama kao što je jezgra grada Bjelovara dolazi do sukoba očuvanja povijesnih elemenata i realiziranja novih gradskih prostora. Potrebna su suptilna rješenja koja ne ugrožavaju nasljeđe, a realiziraju prostorne potrebe društva. Bjelovarska čvrsta blokovska struktura s vremenom je postala zasićena te se u njoj teško nalazi mjesta za nove funkcije koje zahtijevaju i svoju konkretnu površinu. Očito su se iz tog razloga dodatni gradski sadržaji smještali po obodnom prstenu grada - poput tržnice, željezničkog i autobusnog kolodvora, čitaonice, gimnazije, a u novije vrijeme (i ne baš sretno pozicionirane) robne kuće, benziska crpka i parkirališta. Njihova nadogradnja je logična s obzirom na blizinu najužeg centra te pješačku i prometnu povezanost. Promatrajući današnji Bjelovar i potrebe suvremenog grada uočava se jedan veći urbanistički problem, nedostatak većeg prostora za okupljanje, proslave, događanja, prezentaciju grada, gradske pozornice, jednom rječju: trga. U današnje vrijeme tu ulogu jedva podnose gradske zelene površine i raskršća ulica u centru grada. Zbivanja važna za grad tako su prostorno limitirana i ograničena na manji broj ljudi, a zbog neadekvatnog prostora u kojem se odvijaju uzrokuju devastaciju pomno uređivanih zelenih površina.
Radićev park i Trg hrvatskih branitelja prostorno čine jednu cjelinu na zapadnoj strani grada, te odvajaju čvrsto organiziranu jezgru od ostatka grada iz smjera Zagreba. U današnje doba južni dio – Trg Stjepana Radića – ostao je sačuvan kao gradski park dok se sjeverni dio – Trg hrvatskih branitelja koji je i predmet ovog natječaja – više istaknuo kao aktivan gradski prostor (izgradnjom bivše robne kuće, benzinske stanice, parkirališta te dječjeg igrališta). Zatečeno zelenilo trga je vrlo vrijedno te ga je u najvećem dijelu potrebno sačuvati, kao i dječje igralište na kojemu su se igrale generacije. Ipak vidljiva je i nedovoljna iskorištenost najjužnijeg dijela Trga hrvatskih branitelja s obzirom na fluktuaciju ljudi i automobila te nenaglašenost imena trga simbolom ili spomenikom. Također je upitan smještaj benzinske stanice unutar parka. Kao urbanistička prilika javlja se i parcela bivše robne kuće koja je nekada svojim gabaritom narušavala ambijentalnu vrijednost ulaska u bjelovarsku povijesnu jezgru.
Kako je tržnica, jedan od glavnih gradskih spiritusa movensa, obodno smješena uz trg, značajan je i njezin utjecaj na njega. Promatrajući promet koji teče oko trga i dalje prema tržnici i obrnuto, vidljivo je da je vrlo gust, a koridor ulice sa sjeveroistočne strane nedovoljan u profilu i preopterećen. Obodna prometna veza na sjevernoj strani trga omogućila bi bolju povezanost tržnice s gradskim koridorima smanjujući promet po ostalim obodnim stranicama te bolju vezu na parkiralište koje bi služilo korisnicima parka, trga i tržnice.
OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENOG RJEŠENJA
Usvajajući postojeće kvalitete prostora, kvalitetno visoko zelenilo, neizgrađenost, blizinu centra i potrebe grada dobivene iz šire urbanističke analize formirali smo 4 tematske zone:
Zona 1 – PARK – ŠUMA - zona sa najviše postojećeg drveća i dalje ostaje najintimniji i najzeleniji dio trga, sa mirnom i statičnom atmosferom, namijenjen uglavnom za šetnje i sjedenje.
Zona 2 – PARK - IGRALIŠTE – dio parka sa dječjim igralištem koji još uvijek sadrži dosta drveća stvarajući zaštićeno i prijateljsko okružje. Nova organizacija tog dijela parka primjerenija je sadržaju, a u sredini je smještena travnata površina okružena klupama, a oblikovana je na taj način da bi roditelji imali lakši nadzor nad svojom djecom. Sprave za djecu su didaktičke i drvene te tako bolje uklopljene u okoliš. Sjeverno od dječjeg igrališta nalazi se brdo koje obogaćuje dječju igru ljeti, a zimi i dalje služi kao gradsko sanjkalište, zbog čega na njemu i nema drveća koje bi smanjivalo količinu snjega.
Zona 3 – PARK- SPOMEN – tranzicijsko vrijeme u kojem živimo donosi sa sobom promijenu sustava vrijednosti, degradiranje starih, sporu i stihijsku uspostavu novih. Domovinski rat i ljudski napor i žrtva branitelja unutar takvog okruženja ne dobijaju dužna priznanja te se s prolaznim i kratkoročnim aktima pokušava zadovoljiti ta potreba u ljudima da čuvaju spomen na žrtvu koju su i sami dali. Ta oduvijek najvažnija stvar svakog društva – obrana, što je i pretpostavka njegovog održanja kroz povijest, zahtijeva jednako jak simbol u oblikovnom smislu.
Dok je simbolika mača, puške, topa karakterstična za osvajačke vojske, kuća, tvrđa, grad karakteristični su simboli branitelja. Tu se nalazi naš labirint. On uz svoju simboličnu vrijednost iziskuje napor da bi mu se našao centar ili rješenje izlaska iz njega te podsjeća na svoju praktičnu vojnu svrhu iz davnih vremena. On otežava pristup, zbunjuje neprijatelja, čini nepremostivu barijeru, otvara se poznatima, upućenima, svojima – zato je on jedan od braniteljskih simbola. U našem rješenju u centru labirinta nalazi se vodena površina s izdignutim ljudskim stopama. Taj simbolični artefakt predstavlja specifičnost trenutka tj. situaciju iz Domovinskog rata kada su svi ljudi iz cijelog društva preuzeli ulogu branitelja na sebe, stvarajući modernu Hrvatsku, zajedničkim činom, čineći junake od posve običnih ljudi. Jedna strana labirinta vodi do tih kamenih stopa koje su unutar polja vode zahtijevajući od pojedinca koji se kreće labirintom spremnost na akciju da preko učvršćenih stopa učini simbolični prelazak kao što su to učinili i branitelji, pregazeći vlastiti interes i predajući se interesu, potrebi domovine. Oko labirinta raspoređeni su kameni blokovi na kojima je znamen po jednog od stradalih gradova u Domovinskom ratu, odajući spomen mjestima gdje su stradali branitelji. Upotrebno bi to bila mjesta sa kojih bi se posmatrao labirint i koja bi naglašavala centralnu kompoziciju rješenja usmjerujući pažnju prema središtu.
Zona 4 – PARK - TRG - pažljivo osmišljen i oblikovan dio parka kojemu je već od prije oduzet zeleni karakter betoniranjem partera za potrebe robne kuće i parkirališta. Trg, toliko potreban Bjelovaru, idealno je pozicioniran s obzirom na direktnu vezu sa centralnim Parkom Eugena Kvaternika. Smješten na jednom od glavnih prilaza gradu – uz Ulicu V. Nazora – postaje novi, suvremen, multifunkcionalan otvoren prostor koji prezentira grad i karakter njegova razvoja. Mogući sadržaji i događaji koji se mogu odvijati na njemu su beskonačni – od građanskih susreta, šetnja pa sve do masovnih proslava nove godine i koncerata, od kulturnih događanja poput izložbi, do sportskih manifestacija (čvrst parter omogućuje npr. postavljanje klizališta zimi, ali i organizaciju streetball turnira ljeti). S obzirom na događaje predlažemo i fleksibilnu urbanu opremu na trgu u obliku klupa koje se pozicioniraju u određenom dijelu pomoću vodilica u parteru, a koje se sakupljaju ispod pozonice u slučaju njenog korištenja i većih okupljanja. Benzinska pumpa na zapadnom dijelu trga zbog svojih karakteristika neugodna je vizualno i sadržajno za ovakav gradski prostor te predlažemo uporabu tampon-zelenila i vizualnu barijeru u obliku svjetlećeg panoa postavljenog uz njenu istočnu fasadu, a koji bi ujedno obogaćivao atmosferičnost i vizualnu atraktivnost trga posebno u večernjim i noćnim satima. Kroz potvrdu trga kao nužnog prostora u gradu vjerojatno će doći do izmještanja benzinske pumpe te predlažemo da se na njeno mjesto postavi gradski paviljon koji bi služio za turističku, kulturnu i informativnu prezentaciju grada.
Nabrojene zone su povezane novom kružnom stazom (namijenjenom za jogging, rolanje, šetnje) te nizom poprečnih puteva koji predstavljaju direktne komunikacijske veze prolaza kroz park. Njihovom kombinacijom dobivamo jednu meandričnu komunikaciju karakterističnu za opuštene šetnje kojima je cilj opuštanje i uživanje u hortikulturnom okolišu.
PROMET
Obodni promet oko trga vrlo je intenzivan i nametljiv ovom atmosferičnom prostoru pa predlažemo preusmjerenje glavnog prometa kako bi se ostvarile što sigurnije pješačke veze između Trga hrvatskih branitelja i centra Bjelovara. U skladu s time smatramo da je neophodno nastaviti prometni koridor Šetališta dr. Ivše Lebovića do ulice uz zapadni dio trga kako bi se promet do tržnice usmjerio po zapadnoj i sjevernoj strani parka rađe nego po istočnoj i južnoj. Još jedna prednost ovakve organizacije je i uređeno parkiralište kapaciteta cca 100 pm sa obje strane te zapadne ceste (modificiran i prilagođen dosad preširoki koridor) koje bi opskrbljivalo potrebe tržnice, centra grada i trga. Parkirališna mjesta su smještena unutar novog drvoreda koji čini simetriju sa novo postavljenim drvoredom na istočnoj strani parka. Na suprotnoj strani zapadne ulice između drvoreda i kuća predlažemo formiranje zone tzv. gradskih terasa pošto se uređenjem parka očekuje daljnja aktivacija postojećih objekata u životu trga kao novog gradskog prostora (kafići, trgovine, usluge).
U sklopu ponuđenog riješenja postoji i mogućnost da se postavi rotor na jugoistočnom raskršću, no kako se u ponuđenom prometnom rješenju bitno rasterećuju te dvije prometnice smatramo da on nije neophodan, a također nije u naravi povijesnog oblikovanja grada tj. njegove pravokutne blokovske strukture.
MATERIJALI I INFRASTRUKTURA
Zona 2 – dječje igralište – površina po kojoj su postavljene sprave za djecu je od gume (tartana) posebno prilagođenog za tu namjenu. Preporuča se da su igračke didaktičke i izrađene od drva u prirodnoj boji, kako bi se izbjeglo pretjerana koloristička naglašenost.
Zona 3 - labirint – unutar travnate zelene površine nalaze se kamene ploče 60/60cm raspoređene tako da čine kružni labirint u promjeru od 26m. Labirint ima više ulaza, ali samo dva vode do centra, iziskujući od korisnika napor i time ga pozivajući na igru. U centru se nalazi veće polje ispunjeno vodom dok dvije kamene ljudske stope izviru iznad površine vode. Simboličko mjesto prelaska nakon kojeg nam sljedi staza koja nas vodi van iz labirnta. Oko labirinta poslagane su kamene kocke sa kojih se labirint može posmatrati, a nose na sebi simboliku jednog od ranjenih gradova u obrani Hrvatske.
Zona 4 – trg – opločenje betonskim pločama specifičnih karakteristika sa koloriranim agregatom. Uz južnu i istočnu stranu trga postavljene su trake hrapavo obrađenog kamena kako bi se naglasio prelazak na prometnu površinu. Uz južnu stranu postavljen je drvored koji trgu pruža sjenu oduzimajući od partera trga sebi potrebne zemljane površine. Primarna rasvjeta su pojedinačne lampe postavljene obodno, dok je svjetleći pano, postavljen na poziciji pozornice, dodatan svjetlosni akcent na trgu. Uz svjetleći pano postavljene su gradske info ploče.
Staze – izvode se od mekšh materijala poput tartana, asfalta u koloru ili šljunka.
Parkirališta – kako se nalaze uz park potrebno je i njih ozeleniti no ne potpuno već pomoću betonskih perforiranih elemenata kroz koje raste trava.
